Matičnu mliječ proizvode mlade pčele dojilje, stare 5 do 12 dana, koje još nisu poletjele. Matična mliječ je izlučevina njihovih hipofaringealnih (ždrijelnih) žlijezda, koje leže u pčelinoj glavi tik uz mozak, i kojom hrane svoje leglo i maticu prva tri dana.
Nakon trećeg dana matičnom mliječi hrani se samo ličinka matice, koja joj je jedina hrana do kraja života. Matica se stoga razvija u veću i jedinu plodnu pčelu u košnici i živi čak 10 puta dulje od pčela radilica.
Njegov je sastav toliko složen da ga znanstvenici još nisu uspjeli u potpunosti utvrditi. Matična mliječ sadrži 66,05% vode, 12,49% bjelančevina, 5,46% masti, mineralne tvari, a bogata je i vitaminima B kompleksa te vitaminima C, D i E. Aktivni sastojci matične mliječi su 10-hidroksi-2-decenska kiselina ( 10-HDA), bioaktivni peptidi i glikoproteini (MRJP, apisimin, jeleini, rojalaktin), AMP N1 oksid, acetilkolin, polifenoli i hormoni.
Do sada su pozitivni farmakološki učinci matične mliječi dokazani brojnim znanstvenim studijama, u kojima se, između ostalog, navodi da matična mliječ doprinosi vazodilataciji i sniženju krvnog tlaka, djeluje antioksidativno, antimikrobno i antitumorno, djeluje protuupalno i inhibira upalne citokine.
Većina pozitivnih učinaka matične mliječi dokazana je u in vitro i in vivo modelima, međutim, samo je nekoliko studija istraživalo učinke kod ljudi.
Kako bi potvrdili ima li konzumacija matične mliječi učinak na pro- i protuupalne čimbenike te potvrdili ili opovrgli spomenute učinke matične mliječi iz in vitro istraživanja na ljudima, znanstvenici s Fakulteta zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Primorska - Zala Jenko Pražnikar, Ana Petelin , Saša Kenig, Maša Černelič Bizjak - i tvrtke Medex - Rok Kopinč, Matjaž Deželak - u okviru javnog natječaja "Kreativnim putem do znanja 2017. - 2020.", sufinanciranog sredstvima Europskih Socijalni fond Europske unije i Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa Republike Slovenije, proveli su zanimljivu kliničku studiju 1 u koju su bile uključene zdrave asimptomatske osobe.
Točnije, obuhvatili su osobe u dobi od 25 do 60 godina s indeksom tjelesne mase (BMI) većim od 23 kg/m2, koje nisu imale simptome niti dijagnosticirane bolesti te nisu uzimale lijekove ili dodatke prehrani, a čija je tjelesna težina nije se mijenjao u zadnja tri mjeseca. Ovim su htjeli uključiti što više vanjskih čimbenika, koji bi mogli utjecati na mjerenja odabranih parametara neovisno o matičnoj mliječi.
Osobe s BMI iznad 25 kg/m2 obično imaju prve znakove niske razine kronične upale zbog povećanog udjela tjelesne masti i time povećan rizik od razvoja bolesti, povezan sa sustavnom upalom. Masno tkivo nije samo skladište energije, već istraživanja sve više ukazuju na to da masno tkivo funkcionira kao endokrina žlijezda (žlijezda s unutarnjim izlučivanjem) te da je uključeno u imunološke procese u organizmu i aktivno sudjeluje u regulaciji sistemske homeostaze.
Kada se masno tkivo poveća remeti ravnotežu između pro- i protuupalnih procesa. Sve više se proizvodi upalnih citokina, a manje protuupalnih citokina, kao što je npr. adiponektin.
Upalni citokini otpuštaju se u krvotok i pridonose razvoju sustavne upale koja negativno utječe na različite organe. Primjer je sistemska rezistencija na leptin (hormon koji regulira "sitost") i inzulin, upala jetre i mišićnog tkiva, upala krvnih žila i gušterače. Niska razina sustavne upale vrsta je prekursora koji može dovesti do različitih bolesnih stanja kao što su: dijabetes tipa 2, ateroskleroza, masna jetra i neke druge bolesti.
Sudionici u istraživanju su slučajni podijeljeni u dvije grupe: jedna grupa je uzimala placebo, a druga je konzumirala ekvivalent od 2000 mg svježe matične mliječi u obliku dvije kapsule dnevno, jednu ujutro i jednu navečer, na prazan želudac, pola sata prije obroka. Ispitanici nisu znali što uzimaju, placebo ili matičnu mliječ (kapsule kao da se nisu odvajale), a nije znalo ni stručno osoblje koje je vodilo i sudjelovalo u istraživanju.
Tako mi to zovemo dizajn dvostruko slijepe studije, što je važno za nepristranost rezultata i isključenje placebo učinaka. Prije starta obavljena su antropometrijska mjerenja i krvne pretrage, nakon 4 i nakon 8 tjedana uzimanja, nakon toga ispitanici su je prestali uzimati, a znanstvenici su ponovno proveli mjerenja u 10. tjednu kako bi provjerili moguće djelovanje matične mliječi i nakon prestanka uzimanja.
Otkrili su da je u skupini koja je konzumirala matičnu mliječ došlo do statistički značajnog smanjenja ukupnog kolesterola, točnije za osam posto u osam tjedana. Također su otkrili smanjenje C-reaktivnog proteina za 21% (to je protein sistemske upale).
Pritom treba napomenuti da je smanjenje C-reaktivnog proteina iznimno važno, budući da je kronična upala, kao posljedica pretilosti, ključna poveznica između pretilosti i razvoja metaboličkog sindroma (metaupale), te osim toga, upala masti je u prvom planu, jer upala pretilosti također utječe na mnoge druge organe. U grupi koja je konzumirala matičnu mliječ, u roku od osam tjedana povećanje količine adiponektina od 34 posto.
Adiponektin ima protuupalnu ulogu, uključen je u regulaciju metabolizma – potiče β-oksidaciju u skeletnim mišićima i unos glukoze. Iako se izlučuje iz masnog tkiva, razine adiponektina se smanjuju kod pretilosti. Uz to, zabilježeno je povećanje bilirubina (produkt hema, endogeni protuupalni antioksidans) za 35%.
U skupini koja je konzumirala matičnu mliječ također su zabilježili 17 postotak povećanja leptina. Leptin je hormon koji se proizvodi u masnim stanicama i regulira glad i sitost. Ima važnu ulogu u regulaciji unosa i potrošnje energije, posebice u regulaciji apetita. Zbog toga prvenstveno djeluje na područje hipotalamusa koje kontrolira apetit. Nedostatak leptina (ili njegovih receptora) ili otpornost na leptin dovodi do nekontroliranog unosa hrane, što rezultira pretilošću.
Posebno ohrabruje i činjenica da su svi učinci, osim bilirubina, izmjereni 2 tjedna nakon prestanka uzimanja majčinog mlijeka, što ukazuje na dugotrajnost učinka.
Suradnici s Fakulteta zdravstvenih znanosti Sveučilišta na Primorskem i tvrtke Medex zaključili su da dnevna konzumacija 2000 miligrama majčinog mlijeka u samo osam tjedana ima pozitivan učinak na:
1. Lipidni profil (uglavnom za snižavanje ukupnog kolesterola),
2. Sistemska upala, putem smanjenja C-reaktivnog proteina i povećanja adiponektina,
3. Ukupni antioksidativni potencijal u krvi povećanjem bilirubina, endogenog antioksidansa i
4. Apetit kroz povećanje leptina - hormona koji izaziva osjećaj sitosti.
Ova doista nevjerojatna otkrića mnogima će sigurno biti od koristi jer zapravo dokazuju da matična mliječ regulira stanje organizma te je ovim djelovanjem više od prirodnog štita našeg imuniteta.
Više informacija:
[email protected]
T: 01/475 75 00
1. Dvostruko slijepa, placebom kontrolirana, randomizirana studija. SVRHA ISTRAŽIVANJA: Utvrditi ima li konzumacija matične mliječi učinak na pro- i protuupalne čimbenike, potvrditi ili opovrgnuti gore navedene učinke matične mliječi iz in vitro studije na ljudima.
