Vitamin A doprinosi normalnom metabolizmu željeza i održavanju normalnog vida. Vitamin B12 doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava, normalnoj psihološkoj funkciji, smanjenju umora i iscrpljenosti te doprinosi normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica. Vitamin C doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji te doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Vitamin D doprinosi održavanju normalnih kostiju i zubi te doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Omega-3 Junior sirup sadrži vitamin D3 u prirodnom obliku (kolekalciferol), koji tijelo dobro apsorbira. Folat doprinosi normalnom stvaranju krvi. Također doprinosi normalnoj psihičkoj funkciji te smanjenju umora i iscrpljenosti.

Omega-3 nezasićene masne kiseline važne su u sintezi eikozanoidnih hormona, koji utječu na reproduktivne funkcije, reguliraju zgrušavanje krvi, krvni tlak i tjelesnu temperaturu. Također utječu na normalan razvoj te rad mozga i živčanog sustava. Prema nekim smjernicama, masti bi trebale činiti do 30% unosa energije, a pritom zasićenih ne bi smjelo biti više od 10%. Nezasićene masne kiseline također uključuju omega-3 masne kiseline, koje su klasificirane kao esencijalne masne kiseline – to znači da ih tijelo nije u stanju samostalno sintetizirati, pa se moraju unijeti u organizam putem prehrane. Veliki prehrambeni izvor omega-3 predstavlja uglavnom „masna“ riba, a koju djeca ne konzumiraju dovoljno.

Omega-3 masne kiseline imaju nezamjenjivu ulogu u rastu i razvoju središnjeg živčanog sustava djeteta, moždanog tkiva i vida, osobito u posljednjem tromjesečju trudnoće i prvim godinama djetetovog razvoja. Stoga je u to vrijeme povećana potreba za unosom omega-3 masnih kiselina, a one također imaju značajan učinak na srce i krvne žile. Ljudi konzumiraju čak 77% premalo ribe, izvora omega-3 masnih kiselina, nego što je preporučeno u našoj prehrani. Preporučena dnevna količina za djecu u dobi od 2 do 18 godina ista je kao i za odraslu populaciju, odnosno konzumiranje masne ribe jednom do dva puta tjedno. Kad s prehranom ne možemo osigurati dovoljnu količinu omega-3 masnih kiselina, obroke djeci možemo nadopunjavati ribljim uljem, koje djeca često nerado konzumiraju, uglavnom zbog neugodnog mirisa i okusa.

Omega-3 masne kiseline pripadaju skupini esencijalnih masnih kiselina, što znači da ih naše tijelo ne može proizvesti samo i moramo ih unositi iz hrane. Postoje tri tipa omega-3 masnih kiselina: ALK, EPK i DHK. Naše tijelo prvo mora pretvoriti ALK masnu kiselinu u EPK i DHK, a ta je pretvorba vrlo neučinkovita jer se pretvara vrlo nizak postotak. U endogenoj sintezi DHK najvažniji korak je pretvorba EPK u DHK, na koju uvelike utječe unos EPK i DHK s hranom. DHK se također može stvoriti istim biokemijskim putem iz EPK, koji konzumiramo s morskom hranom. Zbog toga biljna ulja bogata omega-3 (ALK) nisu najbolji izbor za zamjenu omega-3 masnih kiselina. Istodobno, na pretvorbu snažno utječu dob i spol.